početna strana > Aktuelnosti
Ratimir Martinović: Kako me je Kina mijenjala
2020/10/01

Autor: Ratimir Martinović, direktor festivala KotorArt, višestruko nagrađivani crnogorski pijanista

 

Moje prvo putovanje u Kinu desilo se 2008. godine kada sam, tokom tri sedmice koncertne turneje, obišao neke od njenih najvećih gradova. To iskustvo mi je bilo toliko znakovito i intenzivno da sam po povratku u Evropu napravio tri krupna reza:

· zauvijek sam prekino svoj ozbiljan pušački staž

· prešao sam na bez-očnu tj. bez-majčinsku ishranu: cijelih sedam godina poslije ovog putovanja nisam jeo ništa što je imalo oči ili majku

· i na koncu - smršao sam, izgleda nepovratno, punih 15kg.

Putujem često i nijedna zemlja na mene nije ostavila sličan trag kao Kina. Razmišljao sam zašto je tako i odgovore nisam našao. Iz Kine se uvijek vraćam malo drugačiji.

Muzika me je u prošlosti odvela i u druge azijske zemlje. Iz Japana sam se, recimo, iznova vraćao fasciniran njihovim doživljajem uloge pojedinca u društvu i njihovom sviješću o drugome. Tajland mi je bio nespojiv miks tradicija istoka, odanosti kralju, i potrebe komercijalizacije ljepota zemlje, što je uslovilo svojevrsnu podređenost zapadnim vrijednostima i praksama. Južna Koreja, na koju je globalizacija utisnula tako očigledan i snažan trag, ostavila me je u utisku da sam u nekoj američkoj državi ili evropskoj zemlji nastanjenoj Korejcima.

Kina je, ipak, drugačija priča. Iako mogu skoro da opipam nevjerovatnu progresivnu energiju koja se reflektuje u svim zamislivim i nezamislivim tehnološkim, umjetničkim, infrastrukturnim, poslovnim i drugim aspektima života, ovdje se, kao vjerovatno nigdje drugdje u svijetu, očuvao autentičan, tradicionalan život običnog čovjeka. Sačuvala se kopča prošlih i budućih vremena, neka vrsta vremenskog mosta koji ne uspijevaju sve sredine da konstruišu. U Varšavi, recimo, kalemi sazdani od aristokratske, socijalističke i savremene arhitekture djeluju mi neprirodno, neskladno i nabacano, dok slični amalgami u Šangaju ili Berlinu djeluju skoro prirodno evolutivno, iako totalno kontrastno i estetski čudno zadovoljavajuće. Tema ljudskih intervencija u prostoru kao odraza svijesti jednog društva mi je neobično prijemčiva, jer govori upravo o pojedincima tog društva, njihovim navikama, vjerovanjima, potrebama, idejama, njihovoj kulturi.

Poster koncerta u Kini

I upravo su ljudi, milijardu i kusur duša, koji nastanjuju tu ogromnu zemlju nevjerovatne prirode, istorije, kulture, tradicije i progresa, ono što me je u Kini najviše interesovalo. One davne 2008. godine sam nemušto uputio kompliment jednoj lijepoj Kineskinji koji se odnosio na njenu tamniju put, što na Mediteranu nosi poruku uživanja u prirodi, suncu, poruku zdravlja, čulnosti. U Kini pak, takva put, ukratko rečeno, ima prilično drugačiju konotaciju. Od tada, ne prestajem da otkrivam spektre drugačijih značenja koja nose brojne identične radnje, pojave i navike svakodnevice. Od ophođenja sa uzdržano-srdačnim kolegama profesorima vodećih kineskih univerziteta i njihovim doživljajima mjesta i funkcije umjetničke muzike danas, sa muzičarima inovativnih ideja, direktorima festivala sa vizijama novog vremena umjetnosti, do odnosa osoblja u radnjama, restoranima, hotelima, učesnika u saobraćaju ili pješaka na ulici. Te razlike u doživljajima istog su podjednako uzbudljive i izazovne i za nas sa zapada, kao i za domicilno stanovništvo, i upravo one momentalno kreiraju jedan uzbudljivi svijet nepoznatog, neotkrivenog potencijala odnosa kultura koje su nas oblikovale.

Sa kineskim partnerima

Reakcije Kineza na ove razlike su gotovo uvijek iste, kao kod ranije spomenute tamnopute djevojke: razumijevanje, strpljenje, blagorodnost i iznad svega, znatiželja za drugačijim pogledom. Upravo ove osobine mojih kineskih sagovornika i prijatelja jesu ono što, po mom doživljaju, ovu naciju diskretne otvorenosti pojedinaca, u kombinaciji sa sviješću sopstvenog nasljeđa i vrijednosti, partikularnog društvenog uređenja, impresivnih brojeva i gvozdene discipline, čine primjerom iz kojeg mnogi mogu i treba da uče - jer u zajedničkoj budućnosti važnu ulogu imaće upravo ovaj Zmaj sa Istoka.

Suggest to a friend   
Print